Ministar finansija u Vladi Republike Srbije Siniša Mali i ministar finansija Crne Gore Aleksandar Damjanović razgovarali su danas o ekonomskoj saradnji dveju zemalja, mogućnostima za njeno dalje unapređenje, projektima od zajedničkog interesa, kao i o izazovima pred kojima se nalaze svetske ekonomije. Kako je navedeno u saopštenju na našeg ministarstva, Mali je na sastanku u Palati Srbija istakao da je tokom prošle godine ukupna robna razmena između dve zemlje iznosila 900 miliona evra, i da je porasla za 19,7 odsto u odnosu na 2020. godinu. On je izrazio očekivanje da će ukupna bilateralna robna razmena u ovoj godini biti veća od milijardu evra...
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u Vladi Republike Srbije Tomislav Momirović potpisao je danas u Lionu, sa kolegama ministrima transporta dunavskih pribrežnih država, dokument o efikasnom održavanju rečne transportne infrastrukture Dunava i njegovih pritoka. Kako je navedeno u saopštenju na sajtu Vllade, Momirović je tim povodom istakao da Srbija ostaje posvećena investicijama u vodnu infrastrukturu, a to najbolje pokazuju projekti modernizacije i razvoja luka i rečnih puteva kroz Srbiju vredni približno 500 miliona evra...
Od početka rata u Ukrajini, oko 10.000 državljana Rusije doselilo se u Srbiju. Kako prenosi RTS, najčešće rade u IT sektoru i žive u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Kragujevcu. U tim mestima osnovano je gotovo 1.300 firmi, a procenjuje se da...
Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović razgovarala je danas sa ambasadorom Izraela Jahelom Vilanom. Kako je navedeno u saopštenju, na sastanku je bilo reči o saradnji u oblasti zelene energije, procesu energetske tranzicije i daljem razvoju sveukupnih bilateralnih odnosa. Mihajlović je istakla da...
U jednom od poslednjih izveštaja Republički zavod za staitistiku donosi nam podatke o investiranju u nauku. U 2021. godini utrošeno je, naime, 26.588.164 hilj. dinara (brojka ovakva citirana sa sajta RZS-a, priim.aut)...
Ministar unutrašnjih poslova u Vladi Republike Srbije Aleksandar Vulin, ministarka trgovine, turizma i telekomunikacija Tatjana Matić, državni sekretar Ministarstva finansija Gojko Stanivuković i šef Delegacije Evropske unije (EU) u Srbiji Emanuel Žiofre otvorili su danas modernizovani, rekonstruisani granični prelaz Kotroman, između Srbije i Bosne i Hercegovine (BiH). Prema Vulinovim rečima, u modernizaciju ovog prelaza država Srbija uložila je 2,5 miliona evra, a Evropska unija 2,1 milion evra. On je istakao da je BiH jedan od naših najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera i ocenio da balkanske zemlje treba da se drže jedne drugih, te da je inicijativa "Otvoreni Balkan“ inicijativa koja nas zbližava...
Zlatiborska gondola – san koji je postao stvarnost
Realizacijom ovog projekta vrednog čak 13,5 miliona evra, i to u potpunosti opštinskih (Čajetina), naš planinski lepotan Zlatibor, ulazi u istoriju, budući da “zlatna gondola” skida sa trona kinesku žičaru Tianmen jer je sa svojih 9 kilometra dva i po kilometra duža. Gondola kao jedna od najatraktivnijih instalacija današnjice, predstavljaće turistički magnet za veliki broj postilaca, a pravi ekonomski efekat će se odraziti u jednom mnogo širem spektru, kroz direktno i indirektno upošljavanje turističkih, ugostiteljskih i prodajnih kapaciteta. U novom broju našeg specijalnog izdanja investicije donosimo vam priču o ovom svetskoj a našoj atrakciji.

foto: Iz arhive JP Gold gondola
Zlatiborska gondola, polako alisigurno, dobija svoju poslednju bitku u borbi koja traje već godinama, lagano ispisujući krajnje stranice prvog poglavlja, dok nestrpljivo očekuje novo – puštanje u komercijalni rad, na velikizadovoljstvo svih Zlatiboraca, ali i ogromnog broja turista koji ovu planinu svake godine posećuju.
Neverovatan panoramski doživljaj dragocen za turizam
Od početka zamišljen kao jako ambiciozan ismeo projekat, jer se obaranje svetskog rekorda u dužini trase samo tako može i nazvati, izazvao je jako puno pažnje još od same najave. Očekuje se da u najskorijoj budućnosti skine sa trona kinesku žičaru Tianmen i ponosno preuzme titulu najduže panoramske gondole na svetu. Projekat osmišljen kao deo unapređenja turističke ponude Zlatibora u skladu sa modernim turističkim standardima i trendovima u svetu. Okosnica tog unapredjenja ponude je upravo Gold gondola, veliki izahtevan investicioni projekat i upravo ono što je Zlatiboru nedostajalo da se približi renomiranim i mnogo poznatijim svetskim i evropskim planinskim turističkim centrima. Bila je potrebna jedna posebna atrakcija, a gondola je upravo to – 9 kilometara neverovatnog panoramskog doživljaja kroz živopisne krajolike naše najposećenije planine. Svojevrsni most između urbanog i ruralnog, veza između modernog i “divljeg” Zlatibora i nešto što će otvoriti novu dimenziju ponude i turistima predstaviti sasvim drugačiji Zlatibor od onoga koji većina poznaje.
Hrabar i smeo pionirski poduhvat
Radi se o ogromnom projektu, koji je u isto vreme bio i test spremnosti svih učesnika, počev od opštinske uprave i rukovodstva, pa sve do same građevinske operative. Hrabar i smeo pionirski poduhvat na koji se ne bi odvažile ni mnogo veće opštine i prva instalacija tog tipa u Srbiji, koja je u mnogim aspektima bila velika nepozanica za skoro sve učesnike u projektu.
Priča o zlatiborskoj gondoli napokon dobija svoj epilog isrećan kraj, međutim, put do ovakvog epiloga nije bio ni lagan ni kratak. Naprotiv, izgradnja gondole je od početka bila opterećena velikim političkim i birokratskim bremenom, koji su jako otežavali ionako komplikovan i kompleksan posao. Ovaj birokratski vrtlog koji je u jednom momentu pretio da potopi ceo projekat, postavio je pred Zlatiborce niz ozbiljnih prepreka, od kojih su se neke činile nepremostivim. Ipak, najavljeno skoro puštanje u rad, značilo je samo jedno – da su sve prepreke savladane i da ovaj projekat više ništa ne može zaustaviti.
Gondola razmatrana još 60-ih godina, a na "zlatnoj" rađeno poslednih 10
Sada, praktično na samom kraju,treba se prisetiti isamih početaka, kroz neku vrstu retrospektive koja će hronološki predstaviti sve važnije datume, odluke i same aktivnosti. Sama ideja o gondoliseže daleko u prošlost, još u davne ’60. godine prošlog veka, kada se krozstrateška dokumenta lokalne samouprave provukla prva ideja o povezivanju Zlatibora sa Tornikom. Zlatibor je u tom trenutku tek bio turistički centar u nastajanju, ali vizija razvoja je već uveliko postojala. Prvi konkretni koraci preduzeti su pre više od deset godina, kada su sprovedene prve administrativne mere, poslovi izrade planske dokumentacije, izrada studija izvodljivosti, a takođe je bilo potrebno i opredeliti sredstva iz budžeta, koja svakako nisu bila mala. Radi se o impozantnih 13,5 miliona evra kojisu u potpunosti obezbeđeni iz budžeta opštine. Jedan megaprojekat, koji je dosad najveća i najznačajnija lokalna investicija.
Od tendera 2012. preko mnogo “trnja” do puštanja u rad 2020. godine
Početkom 2012. godine, sproveden je i tender za nabavku opreme, a godinu dana kasnije potpisan je i prvi ugovorsa francuskim proizvođačem “Poma”. Moralo se čekati još dve godine, usled već pomenutih birokratskih spoticanja, da bi došlo do konkretizacije projekta i početka radova. Te 2015. godine, na veliki srpski praznik Preobraženje, postavljen je kamen temeljac na lokaciji današnje početne stanice gondole u samom centru Zlatibora. Preobraženje će postati najznačajniji datum za ceo ovaj projekat i, na neki način, biti sudbinski utkan u istoriju zlatiborske gondole. Pored svega toga, tokom svih ovih godina, potrebno je bilo obezbediti veliki broj dozvola za gradnju.
Pored pet dozvola za samu gondolu, potrebno je bilo obezbediti dozvolu za gradnju dalekovoda za napajanje, kao i dozvole za trafo stanicu i mnoge druge, koje zbog specifičnosti same instalacije uopšte nije bilo lako pribaviti. Veliki posao je bila i sama izgradnja tri stanice, od kojih je međustanica bila najzahtevniji posao i koja predstavlja samo srce instalacije, gde se nalazi pogonski deo sistema, kao i garaže za čak 54 putničke kabine i jednom servisnom, uz mogućnost proširenja do maksimalnog kapaciteta od 90 kabina. Takođe je bilo potrebno odraditi raščišćavanje terena duž same trase gondole, kao i postavljanje 36 stubova, od kojih su neki na ne tako pristupačnom terenu.
Tim koji je zajedno sa rukovodstvom Opštine Čajetina prolazio kroz sve nedaće i dao veliki doprinos ovom projektu, na prvom mestu čini francuska “Poma”, kao proizvođač i isporučilac opre me, poznata svetska kompanija koja se bavi izgradnjom ovakvih i sličnih instalacija već decenijama. Na ovaj način je samo nastavljena uspešna saradnja sa ovom kompanijom, pošto je “Poma“ već uveliko bila prisutna na Zlatiboru instalacijom žičare u skicentru Tornik. U želji da što više domaćih firmi učestvuje u ovom projektu, glavno izvođenje radova povereno je, na tenderu “Jedinstvu” iz Užica sa konzorcijumom koji čine kompanije “Elkoms” iz Beograda i “Amiga” iz Kaljeva.
Napokon, u avgustu 2020. godine, ponovo na Preobraženje, Gold gondola je napravila svoje prve korake. Puštene su prve kabine na žicu u sklopu završnih testiranja pred puštanje u komercijalnu upotrebu. Ti prvi koraci dočekani su sa velikim nestpljenjem, entuzijazmom , ali i nadom da će svaki sledeći korak biti sve sigurniji i brži. Parafrazirajući čuvenu izjavu Nila Armstronga, slobodno možemo reći da taj možda mali korak za gondolu predstavlja ogroman korak za ceo Zlatibor i Srbiju, donoseći veliku satisfakciju svim vrednim ljudima, entuzijastima i vizionarima koji su godinama čekali ovaj svečani trenutak. Najavom izgradnje još jednog kraka gondole, koji bi od međustanice na Ribničkom jezeru vodi na Čigotu, drugi po visini vrh Zlatibora priča o Gold gondoli bi bila zaokružena.
Lokalni projekat a opšta ekonomska korist
Ekonomski aspekt cele priče oko gondole možda nije moguće u potpunosti sagledati i kvantifikovati, ali ga svakako treba potražiti i u jednom mnogo širem kontekstu i to ne samo lokalnom. Pored nesumnjivog direktnog uticaja na turističku ponudu i samu atraktivnost Zlatibora, može se i mora posmatrati sa jednog šireg, regionalnog aspekta. Zlatibor kao turistički centar je već sada regionalni privredni lider i ekonomski zamajac celog okruga, dok će ga moderna turistička ponuda, čija je okosnica Gold gondola, samo još čvršće ustoličiti na mestu najposećenije destinacije u Srbiji.
Gondola kao jedna od najatraktivnijih instalacija današnjice, predstavljaće turistički magnet za veliki broj postilaca, a pravi ekonomski efekat će se odraziti u jednom mnogo širem spektru, kroz direktno i indirektno upošljavanje turističkih, ugostiteljskih i prodajnih kapaciteta. Sama gondola će dovesti do pojave dodatnog pratećeg sadržaja, kako je to obično i slučaj, pa iako se ekonomski efekat možda ne može precizno izmeriti, sigurno je da će biti značajan.
Shodno budućim planovima za turistički razvoj Zlatibora, fokus će biti na privlačenju što većeg broja stranih turista, što se posebno očekuje nakon izgradnje “Zlatnog grada”, praktično novog Zlatibora, na obalama Ribničkog jezera. Prema nekim planovima i procenama, u nekom budućem periodu je moguće očekivati i do milion posetilaca godišnje, koji će ostvariti do deset miliona noćenja.
Za kraj slobodno možemo reći da je san prethodnih generacija postao stvarnost i ponos celog Zlatibora. Jedno tako malo mesto je svojom vizijom i upornošću, vođeno velikom željom i ogromnim zalaganjem, upselo da se izbori sa svim birokratskm i političkim nedaćama, u bespoštednoj i nepravednoj borbi Davida i Golijata. Ta zlatiborska “praćka”, trijumf prkosa, postala je simbol pobede jedne male opštine i primer drugima kako neke naizgled nemoguće misije istrajnošću i jakom voljom mogu biti ostvarene.
PROMOCIJE

PROMOCIJE

KONFERENCIJE
