Dobra vest iz Evope stiže za naše poljoprivredne proizvođače. Naime, kako prenosi RTS, Evropska unija je produžila za još pet godina povlasticu Srbiji za izvoz voća i povrća bez carina.
Ministarka za državnu upravu i lokalnu samoupravu Marija Obradović izjavila je da je samo za danas poslato 30.500 poziva građanima širom Srbije da dođu na vakcinaciju, kao i da je veliki broj onih koji dolaze bez prethodne prij
Ministarstvo privrede poziva lokalne samouprave da se prijave za Program podrške razvoju poslovne infrastrukture za čiju realizaciju je ove godine izdvojeno više od milijardu dinara.
"Pokrenućemo inicijativu za izmenu seta zakona, pre svega o teritorijalnoj organizaciji Republike Srbije, da vratimo pojam seoske opštine. To je bila najveća tekovina Srbije", rekao je danas tokom posete selu Ratari (Smederevska Palanka) ministar za brigu o selu i kopredsednik Nacionalnog tima za preporod sela Srbije, Milan Кrkobabić.
Narodna banka Srbije saopštila je da je broj trgovaca koji prihvataju plaćanje Dina karticom u svojim internet prodavnicama u stalnom rastu Domaća kartica trenutno se prihvata u preko 750 onlajn prodavnica u Srbiji, što je
Državni sekretar Ministarstva zdravlja Mirsad Đerlek saopštio je da se juče, do 20 časova, na portalu eUprava, za vakcinaciju protiv koronavirusa prijavilo 436.000 građana Srbije.
LALINO ZLATO – čudesni brend od bundeve, nastao iz čiste ljubavi prema porodici, zdravoj hrani i Banatu
Namaz od bundeve, namaz od bundeve bez šećera, kandirana špageti-bundeva, turšija muskatna i turšija patišon-bundeva...proizvodi su porodice Đukić iz Crepaje, koji su na tržištu prisutni pod brendom "Lalino zlato". Potpuno su prirodni, bez konzervansa ili veštačkih zaslađivača, glutena, pasterizuju se i pogodni da ih konzumiraju svi od sedam meseci do 107 godina. Začini su cimet i đumbir. Od bundeve nikle na dva hektara zemljišta ove godine će biti oko 1.000 tegli turšije, a slatkog između 2.500 i 3.000 teglica. E sve ove karakteristike, plus sama filozofija u poslu Poljoprivrednog gazdinastva Đukić, rađenim sa puno znanja, truda i ljubavi, pritom u sjajnom balansu između tradicionalnog i modernog, doprineli su da Lalino zlato dobije priznanje ETNOBREND GODINE u kategoriji ROBNI BREND LALINO ZLATO, namazi od bundeve, u grupi Prerada voća i povrća.

Fotografije su iz arhive porodice Đukić
U mestu Crepaja, opštini Kovačica, Južnobanatski okrug, već pola decenije traje jedna divna poslovna priča, puna ljubavi – ljubavi u višestrukom smislu te reči. Dvoje mladih, obrazovanih i uspešnih ljudi su iz ljubavi prema svojoj deci, s puno ljubavi, znanja i truda kreirali jedinstveni prehrambeni brend. U imenu tog brenda, kako nam je ispričao vlasnik, Dejan Đukić, opet se krije ljubav. Jer, "Lalino zlato" znači: Ja sam Lala, a supruga (Marija) je moje zlato. I najzad, bundeva, koja je "zvezda" ove naše priče, jeste, zapravo, zlato Banata, tačnije zlato za Lale.
Dakle, Dejan i Marija Đukić, po obrazovanju tehnolozi, su pre pet godina na poljoprivrednom gazdinastvu u Crepaji, oslonjeni na dugogodišnju porodičnu tradiciju gajenja bundeve, iz čiste radoznalosti i namere da za svoje mališane naprave nešto zdravo i ukusno, kreirali kašicu od bundeve. Njihova deca su to lepo prihvatila, takođe i mališani njihovih prijatelja, koji su im u jednom trenutku dali ideju da bi svoj "mali eksperiment" mogli da lagano pretvore u porodični biznis. To se i desilo. Narednih pet godina su oslonjeni na svoja saznanja o poljoprivredi i uz pomoć profesora iz te oblasti, radili na razvijanju recepture. Pronašli su idealnu i "lansirali" pet proizvoda unikatnog i luksuznog dizajna. To su: namaz od bundeve, namaz od bundeve bez šećera, kandirana špageti-bundeva, turšija muskatna i turšija patišon-bundeva.
Proizvodi su potpuno prirodni, bez konzervansa ili veštačkih zaslađivača, glutena, pasterizuju se i pogodni da ih konzumiraju svi od sedam meseci do 107 godina. Začini su cimet i đumbir. Od bundeve nikle na dva hektara zemljišta ove godine će biti oko 1.000 tegli turšije, a slatkog između 2.500 i 3.000 teglica. Svoje "zlato Banata" gaje po principima organske proizvodnje, bez pesticida, okopavanjem, čak i nakon berbe, a pre dostave prodaje, ne postoji ništa osim pranja ploda. Teglice luksuznog dizajna do konzumenata stižu direktnom prodajom na manifestacijama poput Sajma etno hrane i pića, "Beogradskog noćnog marketa", "Novosadskog noćnog bazara", takođe, prodajom sa kućnog praga, slanjem brzom poštom ili isporučivanjem od strane samog proizvođača.
Kako nam je Dejan rekao, u planu je plasman "Lalinog zlata" u prodavnice zdrave hrane, dok ga na rafovima u većim marketima, najverovatnije neće biti. Naprosto, kako on objašnjava, ovakav tip proizvoda je mnogo bolje dati u male, specijalizovane prodavnice zdrave hrane i sl, gde će prodavac bukvalno taj brend mušterijama preporučiti kao da je njegov, onako, od srca. Đukići žele da zadrže kvalitet svog brenda, da u naredne dve-tri godine imaju još nekoliko proizvoda od bundeve. Težili su od starta, a i nadalje će, na prvom mestu – kvalitetu, a tek onda na količini, odnosno kvantitetu.
Ljudi njihove proizvode vole, jednom kad ih probaju – vraćaju im se, upravo zbog toga što su kvalitetni, zdravi, ukusni, a kako pojedinci kažu i "čista egzotika". Jer, kako nam je preneo Dejan, sama prerada bundeve ovako kako to čine on i supruga Marija, jeste nešto specifično. Potrošači su pekmez mogli da zamisle, odnosno namaz, kandiranu bundevu ne baš, a već turšija im je bila potpuno nezamisliva. Čak se naš sagovornik našalio da ga ne bi čudilo da u perspektivi bude i nekih pokušaja kopija njihovih proizvoda. Ali, kažemo, tek pokušaja, zato što je "Lalino zlato" ne samo napravljeno, u prehrambeno-tehnološkom smislu, po "tajnoj recepturi", već, što rekosmo na početku – iz ljubavi i sa ljubavlju. A to je već – "zapečaćeno".
Pečat u ovoj priči jeste i to su ovi mladi ljudi tradicionalisti, pa su sva slova na teglicama – ćirilična. Oni su nakon obrazovanja u Beogradu rešili da se vrate na selo, u Crepaju i da učine nešto dobro ne samo za svoju porodicu, već čitav kraj odakle potiču. Da kroz svoj brend "Lalino zlato" u nekom gastronomsko-turističkom smislu na najlepši mogući način promovišu Banat. Da daju primer i drugim mladim ljudima da vredi vratiti se na selo, praviti zdravu, inovativnu hranu, a takođe i čuvati porodičnu tradiciju bavljenja poljoprivredom. Ovu priču završićemo Dejanovom konstatacijom o povratku u selo nakon studija – "Tu sam svoj na svome". A to svoj znači dve stvari..."Pripadam tlu na kome sam rođen, rastao i posmatrao od malih nogu kako je to baviti se poljoprivredom" i "Pripadam srcem poslu koji radim". Jer, što se tiče ovog drugog, kako nam reče Dejan, kada nešto voliš – onda ti nije teško ni 20 sati u kontinuitetu da provedeš u proizodnji. Odlična poruka za sve. Raditi pre svega iz ljubavi, na koju se naslanja podrazumevajuće znanje i trud, za rezultat imaju upravo čudo iz Banata – "Lalino zlato".
PROMOCIJE

PROMOCIJE

KONFERENCIJE
