Državna sekretarka Ministarstva rudarstva i energetike Vlade Republike Srbije Jovanka Atanacković poručila je danas da su obnovljivi izvori energije stub energetske bezbednosti Srbije i da su zakoni usvojeni prošle godine omogućili početak energetske tranzicije u Srbiji. Ona je na međunarodnoj stručnoj konferenciji "Šta uvođenje prozjumera donosi elektroenergetskim sistemima zemalja Zapadnog Balkana“, podsetila na to je reč o četiri nova zakona, usvojena na inicijativu Ministarstva.
Кomisija za dodelu bespovratnih sredstava za kupovinu seoskih kuća sa okućnicom odobrila novih 107 zahteva, i to za 10 mladih poljoprivrednika, 13 samohranih roditelja i 84 porodice, sa t
"Zajednički projekti, regionalna energetska infrastruktura, alternativni pravci i dobavljači gasa, povećanje proizvodnih energetskih kapaciteta", bili su tema razgovora ministarke rudarstva i energetike Zorane Mihajlović i Virdžila Danijela Popeskua, ministra energetike Rumunije danas u Bukureštu.
Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović učestvovala je danas u Bukureštu na okruglom stolu o energetskoj bezbednosti i konfliktu u Ukrajini, koji organizuje Partnerstvo za transatlantsku energetsku i klimatsku saradnju (P-TECC). Ona je poručila da su regionalno povezivanje i izgradnja energetske infrastrukture nacionalni interesi svake države i da je prioritet Srbije stvaranje regionalne energetske mape.
Gopstujući na televiziji K1, ekonomista Mahmud Bušatlija, govorio je o cenama osnovnih namirnica kod nas, kao i inflaciji uopšte.
Tatjana Matić, ministarka trgovine, turizma i telekomunikacija, rekla je danas gostujući na RTS-u, da je devizni priliv od turizma u tekućoj godini 43,5 odsto veći u odnosu na prošlu godinu. Prema njenim rečima, za dobre rezultate u turizmu zaslužni smo mi sami...
U januaru i februaru izvoz IKT usluga 347 miliona evra
To je, kako ukazuje premijerka Srbije Ana Brnabić, za 42,7 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Koliko smo napredovali, ukazuje ona najbolje govori podatak da je izvoz usluga iz oblasti Informaciono-konmunikacionih tehnologija, u prva dva meseca 2022. skoro isti kao cele 2012. godine, kada je iznosio 375 miliona evra,. Ono što je interesantno je da ovaj sekor nije rezervisan samo za vrhunske programere već i za one čije primarno zanimanje nema veze sa informacionim tehnologijama. Sociolozi, psiholozi, ekonomisti i mnoga druga zanimanja postala su neizostavan deo IT zajednice. E sad, iako u ekspanziji, i ovaj sektor suočava se sa nedostatkom kadra, a upućeni ističu da je potrebno vreme da se postane stručnjak u ovoj oblasti. Napominje da to nije nešto što se može uraditi preko noći, već da je potrebno neko vreme i u akademskom smislu, ali i iskustvo.

Foto: Pixabay
Već i vrapci na grani znaju da se informacione tehnologije smatraju jednom od najperspektivnijih industrija. Iz godine u godinu je sve više ne samo onih koji svoju edukaciju usmeravaju u tom pravcu, te onih koji od veoma lepo zarađuju nakon višeg i visokog školovanja (ali i mimo njega, završivši samo specijalizovane kurseve), nego je sve veći broj ljudi koji se prekvalifikuju iz potpuno drugog zanimanja u IT-jevca. Sve to za posledicu ima sve bolje i bolje rezulatate koje IKT sektor ostvaruje.
U prilog tome govore i reči predsednice Vlade Republike Srbije Ane Brnabić sa njenog Tviter naloga.
"U januaru i februaru ove godine zabeležen je izvoz IKT usluga u iznosu od 347 miliona evra, što je za 42,7 odsto više nego u istom periodu prošle godine", rekla je premijerka.
Koliko smo napredovali, ukazuje Brnabić, najbolje govori podatak da je izvoz usluga iz oblasti Informaciono-konmunikacionih tehnologija, u prva dva meseca 2022. skoro isti kao cele 2012. godine, kada je iznosio 375 miliona evra.
Podsetimo, kako je u januaru pisao Euronews Serbia, izvoz IKT sektora u 2021. godini bio je milijardu i po evra, To je, prema podacima Narodne banke Srbije, za 28 odsto više nego prethodne godine. Dakle, IT industija je jedna od retkih ciju ekspanziju pandemija nije zaustavila.
"Mislim da je i sama pandemija ubrzala čitav proces digitalizacije, tako da je potreba za takvim, pametnim rešenjima nikad veća i samim tim i Srbija kao tržište koje pruža razvoj takvih usluga, mislim da je odatle negde odgovor zašto ima više posla i zašto je potražnja veća", rekao je za pomenuti medij Marko Mudrinić, urednik sajta Netokracija.
Kako on objašnjava, glavni motiv stranih kompanija za dolazak u Srbiju su niski troškovi, ali i obrazovani stručnjaci. Mudrinić napominje da su kompanije postale svesne da mogu da dođu ovde i da prođu "jeftinije", ali i da mogu da pruže priliku domaćim programerima da rade ne nužno na uslugama za druge klijente već da rade i na sopstvenom proizvodu ovde iz Srbije, a da taj proizvod koriste milioni ljudi širom sveta.
Ono što je interesantno je da ovaj sekor nije rezervisan samo za vrhunske programere već i za one čije primarno zanimanje nema veze sa informacionim tehnologijama. Sociolozi, psiholozi, ekonomisti i mnoga druga zanimanja postala su neizostavan deo IT zajednice.
"IT kod nas uglavnom čine ineženjeri, a kad pogledamo napolju to su najrazličitija zanimanja, od ekonomije, pa sad da li tu imamo neki razvoj tržišta ili neku prodaju,do ljudi iz dizajna, onih koji se bave psihologijom. Znači da kod nas još postoji veliki prostor da se u oblasti IT zaposle ne it-jevci i to bi značilo za razvoj ponude našeg IT, jer to bi značilo da se on penje na lestvici vrednosti", objašnjava Nebojša Bjelotomić, direktor inicijative "Digitalna Srbija".
E sad, iako u ekspanziji, i ovaj sektor suočava se sa nedostatkom kadra, Bjelotomić ističe da je potrebno vreme da se postane stručnjak u ovoj oblasti. Napominje da to nije nešto što se može uraditi preko noći, već da je potrebno neko vreme i u akademskom smislu, ali i iskustvo.
Priredio: Privredni.rs
PROMOCIJE

PROMOCIJE

KONFERENCIJE
